> Početna > Blog

Blog

AUTOR: Martina Jagečić Tišljar, dipl.ing.
12.10.2017.

Što nam donosi jesensko vrtlarenje?

Jesen je došla dostojanstveno, s kišom, prohladnim noćima i ugodnim dnevnim temperaturama. Bolje se ni poželjeti ne može. Pa kad nas već vremenske prilike maze, red je na nama da mi pomazimo svoje vrtove i dvorišta te ih darujemo odgovarajućom njegom kako bi ih se pripremilo na sve hladniju jesen a potom i  surovu zimu. 

 
Zasadimo lukovice cvijeća koje će nas veseliti svojom ljepotom u rano proljeće
Na jesen s vrtova uklanjamo jednogodišnjeg cvijeće i povrće koje neće prezimiti te na taj naći tlu dajemo potreban odmor. Sad je pravo vrijeme da pripremimo tlo za proljetnu sadnju, ako želimo da nam ih na proljeće krasi šarenilo narcisa, tulipana, irisa, krokusa, anemona, zumbula i drugih proljetnica. Lukovice ovih vrsta sadimo u prorahljeno tlo na dubinu jednaku trećini njihove visine. 
Dok proljetne lukovice sadimo pred zimu, lukovice ljetnih vrsta poput dalija ili gladiola sad se vade i konzerviraju se u podrumima u prozračnim kutijama ili platnenim vrećama.

Maćuhicei vrijeskovi cvatu i na jesen i u proljeće
Cvjetne gredice zasađuju se maćuhicama - dvogodišnjim cvjetnicama koje započinju s cvatnjom upravo na jesen ali prezime na otvorenom i u proljeće imaju obilnu cvatnju. Vrijeskovi (erica i calluna) trajnice su koje cvatu na kasnu jesen ili ovisno o vrsti u rano proljeće te je stoga jesenska sezona idealna za njihovu sadnju.

Jesen kao idealno vrijeme za presadnju drveća i grmlja
Kad se tijekom jeseni bilje pripremi za zimsko mirovanje, bjelogorično drveće i grmlje odbaci lišće a biljni sokovi prestanu kolati crnogoricom, zapravo je idealno vrijeme za presađivanje drveća, grmlja, voćaka i ruža. U to doba tlo je dovoljno vlažno od jesenjih kiša, a ujedno još nije potpuno rashlađeno. Na taj način korijenje biljaka ima vremena da se prilagodi novom mediju u koji je presađeno, a u proljeće je spremno krenuti s novim ciklusom vegetacije.

 
Kompostirajte!
Lišće koje odbacuje bjelogorično drveće i grmlje potrebno je kontinuirano grabljati i uklanjati s travnjaka da se ne bi „ugušio“. Isto to lišće možemo iskoristiti za kompostiranje. Travnjaci trebaju posebnu njegu pred zimu jer učestale kiše, hladnoća i nedostatak sunčeve svjetlosti imaju nepovoljan utjecaj na razvoj trave što pogoduje razvoju „korova“ (nepoželjnih vrsta) te mahovine. Stoga, travnjake je na jesen poželjno prihranjivati gnojivima koja imaju manji udio dušika a veći udio kalija. 

Nakon što završimo sa svim jesenskim radovima u vrtovima i dvorištima i kada krenu dani s laganim negativnim temperaturama zraka ne zaboravite isprazniti sisteme za navodnjavanje i isključiti dovod vode. 

Mnogo posla za vrtlare tijekom jeseni
Jesen je doista osebujna s bojama, mirisima i okusima svega što nam pruža. Mnogo je posla za vrtlare tijekom jeseni, ali svaki istinski vrtlar zapravo uživa radeći sa svim tim čarima prirode. Kao što uživamo na proljeće kad se budimo s prirodom tako našoj radosti nema kraja ni na jesen kad prirodi dajemo zagrljaj  za dubok zimski san.

Ostali blog postovi

Ne postoje „štetni“ kukci, stvar je u bioravnoteži!

Nebrojeno sam se puta našla u situaciji kad sam odmarajući se ispod svoje jabuke u dvorištu na odjeći ili predmetima oko sebe učila ovog „kukca“. Ukoliko se isto dogodi i vama, apeliram da ne reagirate uništavajući ga. Ovo je ličinka božje ovčice. Predator. Prirodni neprijatelj biljnih ušiju.

Ovime ponavljamo gradivo o bioraznolikosti - ako imamo više različitih biljaka u vrtu imat ćemo „štetne“ kukce u vrtu koji se hrane biljkama, ali su ujedno i hrana „korisnim“ kukcima. To je prirodni krug (bioravnoteža) koju čovjek narušava svojim aktivnostima. 

Ako razumijemo  ravnotežu između flore i faune zapravo shvaćamo da ne postoje štetni kukci ili štetne biljke već su ih ljudi nazvali „štetnima“ jer nama smetaju. Stoga, kad se ljudi ne bi uplitali u prirodne zakonitosti riječ „štetno“  izbacili bi kao pridjev kojim opisujemo neki prirodni organizam.

Činimo dobro za budućnost života na planeti

Moderno doba donosi brojne suprotnosti između prirode i čovjeka koje su uzrokovane novim načinom života.  

Svjesni važnosti zaštite biološke raznolikosti, na Javni poziv za potpore projektima turističkih inicijativa i proizvoda na turistički nerazvijenim područjima u 2017. godini Hrvatske turističke zajednice prijavili smo projekt Urbana livada. Projekt se sastoji od uređenja urbane livade s poučnom šetnjicom i uređenja adrenalinskog parka.

Poučnom stazom na urbanoj livadi želimo prenijeti poruku o značenju i nužnosti očuvanja prirode, dijeliti  znanje i ljudima usaditi poštovanje prema divljoj flori i fauni i njihovim staništima te potaknuti razvoj osobne i kolektivne odgovornosti za dobrobit i očuvanje prirodnog naslijeđa. Dodirne točke poučne staze u urbanoj livadi i zaštite prirode te turizma u ovom projektu su vezane motivima ekološke edukacije.

Biološka raznolikost ima svoj dan

Kako bi se ukazalo na veliku ulogu koju biološka raznolikost ima u održivom razvoju, Ujedinjeni narodi su 1993. godine dan 22. svibnja proglasili Međunarodnim danom biološke raznolikosti (International Day for Biological Diversity).
Hrvatski sabor je donošenjem Zakona o zaštiti prirode odredio da se 22. svibnja, na Međunarodni dan biološke raznolikosti, obilježava i Dan zaštite prirode u Hrvatskoj.

Kalendar sprovoda
Zelene površine
Trazilica pokojnika
Varaždinsko groblje
Ostale usluge
Facebook