> Početna > Blog

Blog

AUTOR: Martina Jagečić Tišljar, dipl.ing.
06.04.2017.

Kako obraniti vrt od napada šimširovog moljca?

Šimširov moljac je nova strana vrsta u našem području. Ovaj opasni nametnik širi se Hrvatskom a borba protiv njega je mukotrpna jer do sada kod nas nema poznatog sredstva koje će ga trajno izbaciti/uništiti.

Prisutnost šimširovog moljca u vrtu u početku je teško uočiti, a sam napad započinje prilično nevino. Bjelkasti leptirići nastane se na biljku i na njoj odlože jajašca na donju stranu lišća. Neprimjetno. 



Početkom ožujka, kada se temperature ustale na oko 12 C, mlade gusjenice počinju sa „žderanjem“ lišća. Hrane se unutrašnjošću lista, ostavljajući samo epidermu. Odrasle gusjenice proždiru čitave listove pa čak i koru i mlade grančice i od biljke ostaju samo drvenaste grane sa paučinom.

 
Golobrst kao prvi znak napada
Kukuljice su skrivene u kokonu sačinjenom od svilenih niti između listova i grančica šimšira. Golobrst uz svilene niti koje zapredaju napadnute grančice šimšira prvi su znak pomoću kojeg možemo posumnjati da se radi o šimširovom moljcu. Kada uočimo štetnike, štete su već poprilično velike.

Ekološki prihvatljive metode suzbijanja
Redovito pregledavajte bilje u vrtu. Razmaknite grane, pogledajte unutrašnjost detaljno. Uočite li šimširovog moljca, odstranite i uništite dijelove biljke na kojima ste ga uočili. Protresite svaki grm i dobro ga operite pod mlazom vode. Ukoliko je potrebno, drastično orežite biljke. Ako su zdrave i dovoljno jake, obnovit će se.

Napadnute dijelove biljaka obavezno spalite!

Do sada kod nas nema poznatog sredstva koje će trajno izbaciti/uništiti ove izuzetno agresivne štetnike iz naših vrtova, no postoje insekticidi koji su dozvoljeni za suzbijanje nekih drugih štetnika na ukrasnom bilju. Pratite savjete Savjetodavne službe!

Pošast vrtova i parkova
Budući da se radi o novoj vrsti, ona za sada nema nikakvih prirodnih neprijatelja koji bi utjecali na smanjenje njezine gustoće te se može očekivati širenje na cijelo područje Hrvatske i daljnje značajne štete. Osim na šimširu, ovi štetnici uzrokuju štete i na japanskoj kuriki (Euonymus Japonica) te na nekim vrstama božikovine (Ilex). 

Borba protiv ovog štetnika je mukotrpna. Ponekad se na biljci ili u vrtu mogu nalaziti svi razvojni stadiji gusjenica! Najbolje je suzbijati mlade gusjenice, jer tada je učinkovitost insekticida najbolja, a ni štete nisu još prevelike. 

 
Pristupite ozbiljno ovom problemu. Redovito pregledavajte biljke u svojim vrtovima i na vrijeme obavijestite susjede ukoliko se šimširov moljac pojavi kod vas. Slušajte savjete stručnjaka. Početni napad i manje štete, ukoliko se preveniraju na vrijeme, mogu se kontrolirati.

Ostali blog postovi

Kako koristiti kokosova vlakna u vrtlarstvu

Kokosova vlakna, u posljednje vrijeme prava revolucija u vrtlarstvu, prirodni su nusprodukt dobiven iz prerade kokosovih lupina. Koristimo ih za bolje ukorjenjivanje ili kao poboljšivača tla.

Osnovna prednost kokosovih vlakana je ta što, zbog svoje prirodne strukture, kokosova vlakna istovremeno osiguravaju prozračnost i zadržavanje vlage. Iz spomenutih razloga koriste se samostalno kao medij za rast biljaka ili pak kao poboljšavač tla. 

Isprobajte kokosova vlakna i u svojem vrtu! Proizvode čiju osnovu čine kokosova vlakna možete naći na policama Gradske vrtlarije Parkova d.d. na adresi Gustava Krkleca 1, Varaždin.


USUSRET PROLJEĆU - vrijeme je za prve radove u vrtu!

I dok  većina biljnog svijeta još spava, prvi biljni vjesnici proljeća sigurno proviruju iz tla i nagovješčuju da će se i ostalo bilje uskoro trgnut iz faze zimskog mirovanja te će prvi ovogodišnji sokovi prokolati njihovim žilama.

Pupovi  drveća (voćaka, ukrasnog drveća, grmlja, penjačica te vinove loze) uskoro će početi bubriti, što nam ukazuje da je pravo vrijeme za zimsku rezidbu. 

Kada i kako orezivati ruže?

Da bi osigurali trajnost i ljepotu naših ruža potrebno ih je prikraćivati u jesen i rezati u proljeće. Prikraćivanjem u jesen štitimo i formiramo ruže, a rezom u proljeće utječemo na samu cvatnju ruža. Rezom na jesen se prikraćuju izbojci, do te mjere da ih ne lomi snijeg ili vjetar. Tako joj „produžujemo mladost“. Na jesen se također prilikom rezidbe štiti biljka. Nagrnemo zemlju na stabljiku. Na to stavimo grane zimzelenih biljaka. Naime, stabljici je potrebno osigurati dovoljnu količinu vlage, budući da je zimsko sunce isušuje. Kod ruža stablašica radimo i zaštitu krošnje na način da ju zagrnemo ili jutom ili zimzelenim granama. 
Kalendar sprovoda
Zelene površine
Trazilica pokojnika
Varaždinsko groblje
Ostale usluge
Facebook