> Početna > Blog

Blog

AUTOR: Martina Jagečić Tišljar, dipl.ing.
06.04.2017.

Kako obraniti vrt od napada šimširovog moljca?

Šimširov moljac je nova strana vrsta u našem području. Ovaj opasni nametnik širi se Hrvatskom a borba protiv njega je mukotrpna jer do sada kod nas nema poznatog sredstva koje će ga trajno izbaciti/uništiti.

Prisutnost šimširovog moljca u vrtu u početku je teško uočiti, a sam napad započinje prilično nevino. Bjelkasti leptirići nastane se na biljku i na njoj odlože jajašca na donju stranu lišća. Neprimjetno. 



Početkom ožujka, kada se temperature ustale na oko 12 C, mlade gusjenice počinju sa „žderanjem“ lišća. Hrane se unutrašnjošću lista, ostavljajući samo epidermu. Odrasle gusjenice proždiru čitave listove pa čak i koru i mlade grančice i od biljke ostaju samo drvenaste grane sa paučinom.

 
Golobrst kao prvi znak napada
Kukuljice su skrivene u kokonu sačinjenom od svilenih niti između listova i grančica šimšira. Golobrst uz svilene niti koje zapredaju napadnute grančice šimšira prvi su znak pomoću kojeg možemo posumnjati da se radi o šimširovom moljcu. Kada uočimo štetnike, štete su već poprilično velike.

Ekološki prihvatljive metode suzbijanja
Redovito pregledavajte bilje u vrtu. Razmaknite grane, pogledajte unutrašnjost detaljno. Uočite li šimširovog moljca, odstranite i uništite dijelove biljke na kojima ste ga uočili. Protresite svaki grm i dobro ga operite pod mlazom vode. Ukoliko je potrebno, drastično orežite biljke. Ako su zdrave i dovoljno jake, obnovit će se.

Napadnute dijelove biljaka obavezno spalite!

Do sada kod nas nema poznatog sredstva koje će trajno izbaciti/uništiti ove izuzetno agresivne štetnike iz naših vrtova, no postoje insekticidi koji su dozvoljeni za suzbijanje nekih drugih štetnika na ukrasnom bilju. Pratite savjete Savjetodavne službe!

Pošast vrtova i parkova
Budući da se radi o novoj vrsti, ona za sada nema nikakvih prirodnih neprijatelja koji bi utjecali na smanjenje njezine gustoće te se može očekivati širenje na cijelo područje Hrvatske i daljnje značajne štete. Osim na šimširu, ovi štetnici uzrokuju štete i na japanskoj kuriki (Euonymus Japonica) te na nekim vrstama božikovine (Ilex). 

Borba protiv ovog štetnika je mukotrpna. Ponekad se na biljci ili u vrtu mogu nalaziti svi razvojni stadiji gusjenica! Najbolje je suzbijati mlade gusjenice, jer tada je učinkovitost insekticida najbolja, a ni štete nisu još prevelike. 

 
Pristupite ozbiljno ovom problemu. Redovito pregledavajte biljke u svojim vrtovima i na vrijeme obavijestite susjede ukoliko se šimširov moljac pojavi kod vas. Slušajte savjete stručnjaka. Početni napad i manje štete, ukoliko se preveniraju na vrijeme, mogu se kontrolirati.

Ostali blog postovi

Ne postoje „štetni“ kukci, stvar je u bioravnoteži!

Nebrojeno sam se puta našla u situaciji kad sam odmarajući se ispod svoje jabuke u dvorištu na odjeći ili predmetima oko sebe učila ovog „kukca“. Ukoliko se isto dogodi i vama, apeliram da ne reagirate uništavajući ga. Ovo je ličinka božje ovčice. Predator. Prirodni neprijatelj biljnih ušiju.

Ovime ponavljamo gradivo o bioraznolikosti - ako imamo više različitih biljaka u vrtu imat ćemo „štetne“ kukce u vrtu koji se hrane biljkama, ali su ujedno i hrana „korisnim“ kukcima. To je prirodni krug (bioravnoteža) koju čovjek narušava svojim aktivnostima. 

Ako razumijemo  ravnotežu između flore i faune zapravo shvaćamo da ne postoje štetni kukci ili štetne biljke već su ih ljudi nazvali „štetnima“ jer nama smetaju. Stoga, kad se ljudi ne bi uplitali u prirodne zakonitosti riječ „štetno“  izbacili bi kao pridjev kojim opisujemo neki prirodni organizam.

Činimo dobro za budućnost života na planeti

Moderno doba donosi brojne suprotnosti između prirode i čovjeka koje su uzrokovane novim načinom života.  

Svjesni važnosti zaštite biološke raznolikosti, na Javni poziv za potpore projektima turističkih inicijativa i proizvoda na turistički nerazvijenim područjima u 2017. godini Hrvatske turističke zajednice prijavili smo projekt Urbana livada. Projekt se sastoji od uređenja urbane livade s poučnom šetnjicom i uređenja adrenalinskog parka.

Poučnom stazom na urbanoj livadi želimo prenijeti poruku o značenju i nužnosti očuvanja prirode, dijeliti  znanje i ljudima usaditi poštovanje prema divljoj flori i fauni i njihovim staništima te potaknuti razvoj osobne i kolektivne odgovornosti za dobrobit i očuvanje prirodnog naslijeđa. Dodirne točke poučne staze u urbanoj livadi i zaštite prirode te turizma u ovom projektu su vezane motivima ekološke edukacije.

Biološka raznolikost ima svoj dan

Kako bi se ukazalo na veliku ulogu koju biološka raznolikost ima u održivom razvoju, Ujedinjeni narodi su 1993. godine dan 22. svibnja proglasili Međunarodnim danom biološke raznolikosti (International Day for Biological Diversity).
Hrvatski sabor je donošenjem Zakona o zaštiti prirode odredio da se 22. svibnja, na Međunarodni dan biološke raznolikosti, obilježava i Dan zaštite prirode u Hrvatskoj.

Kalendar sprovoda
Zelene površine
Trazilica pokojnika
Varaždinsko groblje
Ostale usluge
Facebook