Katalog vrtlarskih pojmova
K
KAKTUS – član porodice Cactaceae; ima mesnato tkivo za pohranjivanje vode i areole iz kojih se razvijaju bodlje, cvjetovi i izboji
KALAMITET – veliko oštećenje vegetacije kao posljedica gradacije broja štetočina
KALCIFILAN – biljke koje vole kalcij; dobro uspijevaju na bazičnom tlu; suprotno od kalcifoban
KALUS – zaštitno tkivo koje biljka stvara na ozlijeđenoj površini, ali se stvara i na osnovama reznica; nediferencirane biljne stanice koje se gomilaju na površini povrijeđenog mjesta mjesta biljke ili nastaju od dijelova biljnog tkiva što raste na hranidbenoj podlozi
KAMBIJ – sloj meristemskog (tvornog) staničja iz kojeg se razvija drvo i kora stabla i korijena viših biljaka
KARANTENA BILJNA – posebni postupci u zaštiti bilja kojima je zadatak fitosanitarnim mjerama spriječiti prijenos i/ili širenje za gospodarstvo zemlje potencijalno štetnih štetočina koje još ne postoje ili su ograničeno proširene u Republici Hrvatskoj; službeno zadržavanje biljaka ili biljnih proizvoda sukladno fitosanitarnim propisima zbog promatranja i istraživanja ili zbog daljnje inspekcije, pretraživanja i/ili tretiranja
KARENCA – propisano najkraće razdoblje izraženo brojem dana koji moraju proći od primjene sredstava za zaštitu bilja do berbe, žetve, otkosa ili puštanja domaćih životinja na ispašu; poštivanjem karence osigurava se zdravstvena ispravnost poljoprivrednog i prehrambenog proizvoda
KARNIVOR – mesojed; naziv obuhvaća sve vrste koje se hrane životinjskim organizmima; u širem smislu to spadaju predatori, kao i određene biljne vrste koje se hrane insektima i drugi sitnim životinjama
KAULIFLORIJA – pojava da se na drvenastoj biljci cvjetovi razvijeni na deblu i na starijim granama
KEMIJSKA MJERA – korištenje kemijskih tvari za suzbijanje štetočina bilja
KEMIJSKA STERILIZACIJA TLA – postupak sterilizacije supstrata primjenom kemijskih sredstava (fumiganti) u tekućem ili krutom stanju koji u tlu prelaze u plinovito stanje
KISELO TLO – vrijednost tla manje je od 7 pH
KIŠNA SIJENA – površina na tlu koja se nalazi uza zid ili ogradu i zaštićena je od prevladavajućih vjetrova i stoga prima manje oborina nego otvorena površina
KLADODIJ – plosnate grane koje preuzimaju ulogu lista
KLICA – biljka koja je tek nikla iz sjemena
KLIČNICA – malen otvor u ovojima sjemenih zametaka
KLIJAVOST – sposobnost sjemena da klija
KLON – skupina genetski identičnih biljaka koje su stvorene vegetativnim ili nespolnim načinom razmnožavanja
KLOROFIL – biljni pigment zelene boje koji apsorbira svjetlost u procesu fotosinteze
KLOROPLAST – stanična organela u citoplazmi biljne stanice koja sadrži klorofil i u kojoj se obavlja sinteza ugljikohidrata
KLOROZA – žućenje normalno zelenih biljnih tkiva uzrokovano biljnim poremećajem (posebno hranjiva) ili utjecajem biotičkih ili abiotičkih čimbenika
KOLJENCE – točka na stabljici iz koje raste jedan list ili više listova, izboja, grana ili cvjetova
KOMPATIBILNA SREDSTVA – kemijske tvari kojima se proširuje učinak miješanjem dvaju ili više sredstava za zaštitu bilja
KOMPOST – supstrat za ulončavanje koji obuhvaća mješavinu ilovače, pijeska, treseta, lisnog komposta i drugih sastojaka; razgrađena masa biljnog ili životinjskog porijekla koja se umiješa u tlo
KONCENTRACIJA – količina tvari koja se nalazi u određenoj masi ili volumenu nekog homogenog sredstva; količina aktivne tvari sredstva za zaštitu bilja u datom volumenu ili težini formulacije izražena u postocima
KONCENTRAT – formulacija sredstva za zaštitu bilja koja se nalazi u prometu, razrjeđuje se prije primjene
KONTAKTNO SREDSTVO ZA ZAŠTITU BILJA – sredstvo koje djeluje na štetočinu bilja kada dođe s njom u doticaj
KORIJENOVA BALA – korijenje zajedno sa zemljom ili kompostom
KORIJENOV VRAT – dio biljke iz kojeg izlazi korijen i izboji
KOSTUR KROŠNJE – sve osnovne grane koje određuju oblik krošnje
KOŠTUNIČAVI PLODOVI – plodovi koji imaju jednu ili više sjemenaka koje su okružene mesnatim, obično jestivim tkivom; npr. marelica
KRAJOBRAZNA ARHITEKTURA – poljoprivredna disciplina čija je uloga oblikovanje (uređenje) i planiranje vanjskog prostora, ali također i njegova zaštita (očuvanje prirode). Pri oblikovanju se primjenjuju različite metode i oblici s namjerom ostvarenja estetskih i likovno izražajnih vrtnih cjelina. Vrt je estetski uravnotežen i posjeduje prostorni red uz brojne arhitektonske elemente. Prošireno je područje djelovanja sa privatnog vrtnog prostora na planiranje i oblikovanje slobodnih otvorenih prostora, urbanih i ruralnih sredina.
KRIŽANAC – jedinka što potječe od sjemena dobivenog prirodnom ili umjetnom oplodnjom između biljaka koje pripadaju različitim formama, vrstama ili rodovima
KSEROFITNA BILJKA – biljka prilagođena sušnim uvjetima u kojima ostvaruje normalan rast, razvoj i razmnožavanje
KSILEM – biljno tkivo koje se sastoji od traheida, provodnih elemenata, parenhimskih stanica i fibrila; drvo; tkivo viših biljaka koje transportira vodu, otopljene soli i ostale tvari (npr. sredstvo za zaštitu bilja) od korijena prema višim dijelovima biljke
KULTIVAR – uobičajeni naziv za križance koji nastaju uzgojem
KULTURA TKIVA – uzgoj biljnih tkiva u sterilnim uvjetima u umjetnom mediju
KUMULATIVNO DJELOVANJE – djelovanje koje postiže željeni učinak tek u određenom vremenskom razdoblju, pošto se nagomila dovoljna količina djelatne tvari u organizmu
KURATIVNO DJELOVANJE – djelovanje tvari u trenutku kada štetočine već ispoljavaju svoje efekte kada je već došlo do zaraze, odnosno do masovnog napada
KUTIKULA – tanki zaštitni sloj na vanjskoj stjenki epidermalnih stanica živih organizama