Prema planiranom smještaju i uvjetima iz GUP-a te izračunatom programu
Nositelj zahvata je trgovačko društvo „Parkovi“ d.d. koje upravlja gradskim grobljem u Varaždinu.
Iz uvida u postojeće stanje očitala se potreba uspostave javne pješačke komunikacije sjever-jug duž postojećeg groblja koja bi povezivala sjeverna i središnja stambena naselja. Isto su tako, lokacija i sam smještaj u zelenilu i uz parkovne površine, te okolni sadržaji (crkva, izgrađeni stambeni objekti duž ulica, postojeće groblje i južni park), definirali osnovno rješenje i namjenu površina.
Prostorni plan uređenja Grada Varaždina usvojen u travnju 2005. godine navodi dva groblja na području grada Varaždina – Varaždinsko groblje i groblje Biškupec od kojih je Varaždinsko groblje zaštićeno kao spomenik kulture i kao spomenik parkovne arhitekture.
Prostorni plan je za oba groblja, radi nedostatka ukopnih mjesta predvidio proširenja. Za Varaždinsko je groblje, tako predviđeno proširenje do granice II. vodozaštitne zone na zapad uz osiguranje zaštitnog neizgrađenog prostora zelenila s parkiralištem u širini dvostruke udaljenosti od one predviđene pravilnikom o grobljima, mjereno od osi ulice uz Hallerovu aleju, a prema jugu do zone dalekovoda. Ujedno je predviđena i gradnja neophodnih sadržaja. Također, Prostorni plan propisuje izradu Studije procjene utjecaja na okoliš za predviđeno područje novog gradskog groblja.
Mjerama zaštite gradskog groblja Generalni plan propisuje njegovanje tradicionalnih oblika označavanja i uređivanja grobova i njihove okoline te zaštitu vrijednih skulptorskih djela i spomenika poznatih ličnosti i događaja.
Za proširenje groblja određeno je da proširenje mora zadovoljiti potrebe Grada za tridesetogodišnje razdoblje. U sklopu groblja mogu se graditi odgovarajući objekti u funkciji groblja , a pri oblikovanju je potrebno uspostaviti sklad s postojećim grobljem. Kontaktno područje prema jugu do zone dalekovoda treba održavati i uređivati tako da predstavljaju zaštitnu zelenu zonu.
Idejnu koncepciju koja je izrađena na Arhitektonskom fakultetu, u Zavodu za urbanizam i prostorno planiranje, Savjet za prostorno uređenje i izgradnju Grada Varaždina prihvatio je na sjednici 25. veljače 2005.
Studija procjene utjecaja na okoliš izrađena je u rujnu 2005. godine za predviđenu lokaciju proširenja gradskog groblja, na temelju izrađene Idejne koncepcije proširenja Varaždinskog groblja.
Kao zaključak je ocijenila da izvedba i funkcioniranje proširenja Varaždinskog groblja neće bitno utjecati na okoliš.
Nakon pregleda lokacije zahvata, analize tla i krajobraza, mjerenja buke, izrade modela iz podataka mjerenja kvalitete podzemne vode te pregledom postupka izvedbe i funkcioniranja planiranog zahvata, stručni tim tvrtke SPP d.o.o. ocijenio je da će izvedba i funkcioniranje proširenja Varaždinskog groblja imati mali utjecaj na okoliš te je svrhovito i društveno opravdano prihvatiti opisani zahvat. (citat elaborata Studije procjene utjecaja na okoliš, rujan 2005.)
SHEMA OSNOVNE NAMJENE POVRŠINA
Detaljno rješenje novog dijela groblja i namjena površina proizašla je iz postavljene koncepcije oblikovanja zrakasto radijalnom postavom drvoreda i zelenih zidova, te koncentričnom postavom grobnih redova koji se okupljaju oko središnjeg svečanog memorijalnog trga na južnom dijelu, sa svečanom dvoranom i mrtvačnicom.
Novo proširenje predstavlja, zapravo, Novo groblje odijeljeno od starog uzdužnim trgom, odnosno pješačkom gradskom šetnicom. Ona je naglašena novim arhitektonskim elementom – grobnim zidom (arkadama), tj. potezom u kojemu su smještene grobnice. Ovaj grobni zid osim svoje oblikovne funkcije doprinosi i povećanju kapaciteta groblja s ukupno oko 500 grobnih mjesta.
Na sjevernom dijelu uz Hallerovu ulicu formiraju se dva nova ulaza iza uređenih parkirališta.
Na zapadnom dijelu spojevi i veze na postojeće groblje osigurane su na tri poprečne glavne staze.
Na južnom dijelu proširenja predviđen je glavni ulaz na svečani memorijalni trg na kojem se odvija oproštajni dio ukopa. Ovaj se prostor nastavlja na uređene pješačke staze duž parkovnog zelenila.
Na južnom dijelu smješteni su i potrebni sadržaji za odvijanje funkcije novog dijela groblja i to:
- mrtvačnica s dvije odarnice,
- svečana dvorana s jednim odrom,
- prostorije uprave i pomoćne prostorije.
Ovi sadržaji zajedno s natkrivenim trijemom čine jedinstveni arhitektonski kompleks, tj. zajednički oblikovanu arhitekturu koja u blagom luku treba zakriliti prostor oproštaja od pokojnika i odijeliti ga od javnog parkovnog prostora. Taj se luk nastavlja formiranom živicom, odnosno zelenom ogradom koja kao da drži posebnu ravnotežu između grada živih i mrtvih.
Istočni dio Novog dijela formiran je izlomljenim visokim zelenim zidovima koji sugeriraju nedovršenost svojevrsni nejasni prijelaz prema prostoru pokoja i trajnog mira.
- javne gradske površine, odnosno parkiralište uz Hallerovu aleju i zaštitno zelenilo na zapadnom dijelu obuhvata Plana,
- polujavne gradske površine odnosno javnu gradski trg,
- proširenje groblja u užem smislu odnosno ulazni, trg, memorijalne trgove, grobne staze glavne i sporedne te trideset pet grobnih polja uključujući i memorijalni grobni zid - arkade.
Parkiralište, kao javna gradska površina riješeno je na sjevernom dijelu obuhvata uz Hallerovu aleju i obuhvaća površinu od
Zaštitne zelene površine groblja nalaze se izvan ogradne živice groblja prema slobodnim površinama na zapadu i parkovnoj površini na jugu.
Polujavna gradska površina – gradski trg – nastala je prostornim odvajanjem proširenja od postojećeg starog dijela groblja u širini od
Načini ukopa na proširenju gradskog groblja jesu:
1. ukopna mjesta smještena u grobni zid – arkade koji se nalazi sa zapadne strane javnog longitudinalnog trga u smjeru sjever – jug, a na najjužnijem dijelu zajedno s mrtvačnicom i svečanom dvoranom formira memorijalni trg. Površine je
2. ukopna mjesta na grobnim poljima s grobnicama. Grobnice zauzimaju polja uz memorijalni trg od kojeg se šire od memorijalnog trga radijalno u dva poteza u smjeru sjeverozapada na površini od
Grobnice se izvode prema izvedbenom projektu polja, a betoniraju se kao podzemni dijelovi s propisanim nadgrobnim pločama i elementima vertikalnog označavanja.
GROBNICE I MEMORIJALNI TRG
3. ukopna mjesta na grobnim poljima zemljanih grobova. Grobna polja osim zemljanih grobova imaju i dio sa zelenim grobovima. Nastavljaju se radijalno na polja s grobnicama duž dvije glavne radijalne i dvije glavne zrakaste staze na ukupnoj površini od
4. ukopna mjesta na grobnim poljima zelenih grobova. Smještena su uz ulazni sjeverni trg i duž glavne radijalne staze na ukupnoj površini od
5. ukopna mjesta grobnog polja kolumbarija. Smješteno je na najjužnijem dijelu uz memorijalni trg na površini od
6. ukopna mjesta grobnog polja šumskog groblja. Grobna polja šumskog groblja smještena su uz zapadni ulazni trg i duž najjužnije glavne staze na ukupnoj površini od
GROBNI ZID
Grobni zid sastoji se od tri različita dijela:
- sjeverni dio kao istak u prostoru koji dijeli pristupni put parkirališta od javne gradske šetnice i u kojem su smješteni prodajni prostori – cvjećarnice i sanitarije.
- središnji dio namijenjen ukopu
- južni dio uz grobnu kuću koji je predviđen kao dio grobne kuće i nije dio ovog rješenja
Sva tri dijela grobnog zida bez obzira na namjenu fizički su povezana u jedni cjelinu.
Sjeverni i središnji dio zida dužine su
Osnovna jedinica grobnog zida je grobna niša. To podrazumijeva nadzemni smještaj na više razina (2-4) s time da je u svakoj razini omogućen smještaj dvaju pokojnika u ljesovima, (tj. 4-8 grobnih mjesta u jednoj niši). Osnovna je ideja da je svaka niša jedna obitelj tako da je omogućen slobodan razmještaj po vertikali.
Bočni zidovi niša izvest će se od glatkog armiranog betona (svi visine
Sa strane
Uz svaki od sporednih ulaza u slijepim nišama smješta se servisni dio (voda i otpad). Umjesto klasičnih pumpi predlaže se voda iz zida s betonskim koritom, a prostor poda niše popločiti radi lakšeg održavan
GROBNA KUĆA
Oblikovanje grobne kuće proizašlo je iz koncepcije cijelog prostora:
- smještaja uz postojeći gradski park s južne strane i javnu šetnicu,
- potrebe da se građevina nenametljivo uklopi u parkovni ambijent, a istovremeno da svojim oblikom i materijalima bude posebna arhitektura koja odgovara spiritualnim, religijskim i emotivnim doživljajima.
Grobna kuća nije crkva niti hram, ali je ambijent na kojem se postavljaju vječna pitanja života i smrti, o životnom trajanju i tragu koje ljudi ostavljaju materijalnom svijetu, ali i o poimanju svemira i njegovog ustroja.
Arhitekturom se željelo pokazati taj pomak između materijalnog i onog drugog prostora. Htjelo se olakšati tugu fizičkom negacijom statičkih zakona.
Krovna ploha koja kao da lebdi iznad ljudi daje osjećaj dematerijalizacije. Svečani prostori ispod nje svojom izmjenom staklenih stijena i čvrste ovojnice usredotočuju misli na zemaljske uvjete i neminovnost odlaska. Postepenom promjenom materijala koji postaju sve lakši prema visini te čvrstim osloncem prema zakrivljenom zidu gabarita građevine pomirena je dualnost osjećaja topline i tuge, sjećanja i zaborava, dobitka i gubitka.
Grobna kuća organizirana je u dva nivoa. U prizemlju su smješteni glavni reprezentativni sadržaji: prostorija za ispraćaj kao i prostorija uprave i ugovaranja ceremonije ispraćaja. U podrumskoj etaži smješteni su servisni prostori pripreme pokojnika i tehnika.









